2. Pristup RH fondovima

2.1. ESI fondovi – EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI

Glavni cilj RH je omogućiti državi održivi razvoj i uravnoteženi gospodarski rast korištenjem ESI fondova:

  • Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
  • Europski socijalni fond (ESF)
  • Kohezijski fond (CF)
  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)
  • Europski pomorski i ribarski fond (EMFF) .

Prva tri fonda (ERDF, ESF, CF) zajednički se nazivaju i Instrumenti kohezijske politike, čiji su ciljevi:

  • konvergencija (postizanje i održavanje stabilnosti cijena, tečajnih stopa, dugoročnih razina kamatnih stopa i održivih državnih financija)
  • regionalna konkurentnost i zapošljavanje
  • teritorijalna suradnja.

Udio instrumenata kohezijske politike u proračunu EU-a 2014. -2020. prikazan je na slici desno:

Da bi se Hrvatska mogla koristiti spomenutim fondovima, potrebno je ispuniti preduvjete: odrediti investicijske i razvojne prioritete, definirati nacionalne ciljeve i raspodijeliti financijske alokacije, definirati odgovorna tijela/upravljačku strukturu za upravljanje EU fondovima i sve potrebne procedure za korištenje EU fondova. U skladu s tim, RH posljednjih godina intenzivno radi na izradi programskih dokumenata kojima se definira strateški okvir za korištenje ESI fondova, nacionalni razvojni ciljevi i prioritetna područja ulaganja, usklađeni s ciljevima i prioritetima Strategije Europa 2020.

Već smo spomenuli Strategiju Europa 2020 (poglavlje 1.5 ovog Priručnika) koja definira pet glavnih ciljeva i jedanaest tematskih prioriteta. Od svih država članica očekuje se da glavne ciljeve Strategije prilagode svojem nacionalnom kontekstu, odnosno RH pri definiranju svojih ciljeva i prioriteta treba imati na umu ciljeve EU-a i nastojati nacionalne ciljeve što više uskladiti s EU ciljevima. To ne iznenađuje, s obzirom na to da smo već rekli da EU neće sufinancirati projekte koji ne pridonose realizaciji EU ciljeva – i to vrijedi kako za krajnje korisnike, tako i za države članice. Smjernice se nalaze u sljedećim dokumentima:

ZAJEDNIČKI STRATEŠKI OKVIR je dokument koji definira sveobuhvatnu strategiju i investicijski okvir za ulaganja iz svih ESI fondova te sadrži prijedloge učinkovite primjene sredstava EU u postizanju ciljeva Strategije Europa 2020. Zajednički strateški okvir definira prioritetna područja za aktivnosti suradnje i ulaganja i osigurava koherentnost/usklađenost i konzistentnost/dosljednost s nacionalnim programima reformi.

NSRO – NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR (2007. – 2013.) / PARTNERSKI UGOVOR (2014. – 2020.) je ključni strateški dokument kojim se definiraju prioriteti korištenja sredstava strukturnih instrumenata EU-a. NSRO je pripremljen na nacionalnoj razini uz naglašenu uključenost partnera (EK i RH – zato se i zove partnerski ugovor), povezuje razvojne ciljeve RH s ciljevima Kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.

Zajedničkim strateškim okvirom povezani su ciljevi Strategije s fondovima iz kojih će se financirati njihovo ostvarenje. Idući je korak, na kojem RH intenzivno radi, definiranje Operativnih programa:

OPERATIVNI PROGRAMI su detaljne razrade područja ulaganja i potencijalnih korisnika te određuju intervencije ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih krovnim dokumentom i način njihove provedbe. Za 2014. – 2020. definirani su: OP s područja konkurentnosti i kohezije; OP s područja učinkovitih ljudskih resursa i OP s područja tehničke pomoći.

Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima ne mogu se sufinancirati sredstvima EU-a. Više o toj temi može se pronaći na stranicama www.strukturnifondovi.hr i www.mrrfeu.hr.

U sklopu Operativnih programa raspisuju se natječaji na koje prijavitelji podnose projektne prijave. Za sufinanciranje se odabiru projekti koji prije svega pridonose ostvarenju nacionalnih ciljeva, a posredno i ostvarenju EU ciljeva (Strategije Europa 2020).

2.2. Detaljniji pregled fondova od 2014. do 2020.

Europski fond za regionalni razvoj

Cilj Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) jest ojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Europske unije. U postavljanju prioriteta, svaka država članica ima mogućnost vlastitog planiranja, ovisno o svojim operativnim programima, ali uz koordinaciju s europskim strateškim dokumentima višeg reda. Iz toga fonda moguća je izravna pomoć investicijama u poduzeća, posebno u mala i srednja poduzeća, da bi se stvorila održiva radna mjesta i povećala konkurentnost, infrastruktura povezana s istraživanjem i razvojem, telekomunikacijama, okolišem, energijom i prometom, kao i poduzetnička infrastruktura, ali i financijski instrumenti (fondovi rizičnog kapitala, fondovi za lokalni razvoj i sl.) kao potpora regionalnom i lokalnom razvoju.

Taj fond će biti i glavni izvor sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu (sa sjedištem u Hrvatskoj, s urednim poslovanjem i prihvatljivim djelatnostima prema uvjetima natječaja) u sljedećem razdoblju. Korisnik će sam morati sufinancirati projekt u iznosu od 50 do 60%, ovisno o specifičnim uvjetima u natječaju. Primjeri prihvatljivih aktivnosti su nabava novih tehnologija, uvođenje istraživanja i razvoja, ulaganja u inovativne proizvodnje s ciljem jačanja produktivnosti, smanjenje štetnog utjecaja na okoliš promjenama u proizvodnom procesu, ulaganja u opremu i objekte itd. Drugi dio natječaja bit će orijentiran na jačanje konkurentnosti u turizmu, u poboljšanim strukturama smještajnih kapaciteta i prateće komplementarne infrastrukture.

Europski socijalni fond

Europski socijalni fond (ESF) je EU financijski instrument za ulaganje u ljude – povećavaju se mogućnosti zapošljavanja europskih građana, promiče bolje obrazovanje te poboljšava situacija najugroženijih osoba, onih na rubu siromaštva. I taj je program koristan poduzetnicima, iako se iz njega ne očekuju ulaganja u sredstva za proizvodnju, već u razvoj i jačanje ljudskih potencijala.

U novom programskom razdoblju bit će posebno važna četiri tematska cilja:

  • poticanje zapošljavanja i potpora mobilnosti radne snage
  • promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
  • ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te
  • povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne administracije.

Kohezijski fond

Kohezijski fond je sredstvo pomoći za zemlje članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90% prosječnog BND-a zemalja članica Europske unije (a tu je sada i Hrvatska).

U programskom razdoblju od 2014. do 2020., Kohezijski fond pomagat će pri ulaganjima u prilagodbu klimatskim promjenama i u prevenciju rizika, sva ulaganja u sektore vodoprivrede i gospodarenje otpadom te u urbani razvoj. S obzirom na to da se radi o infrastrukturnim projektima velike vrijednosti, Kohezijski fond nije izravno područje na koje će aplicirati poduzetnici svojim projektima, ali se i oni mogu naći u ulogama ugovaratelja, tj. pružatelja određenih usluga, isporučitelja opreme ili izvođača radova.

Sektorski program – Europski fond za ribarstvo (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo)

Europski fond za ribarstvo (EFF) ili, od novog programskog razdoblja, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) instrument je Zajedničke ribarske politike (CFP – Common Fisheries Policy).

Osnovni cilj fonda je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji te povećanju raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama.

Sektorski program – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za jamstva u poljoprivredi

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) stvoreni su kao instrument financiranja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP ili CAP – Common Agricultural Policy). Razvoj ruralnih područja jedan je od prioriteta ZPP-a, u koji Europska unija ulaže oko 45% svojeg proračuna. Ta je politika namijenjena i očuvanju okoliša te osiguravanju odgovarajućih prihoda poljoprivrednicima diljem Europske unije. Putem ZPP-a Europska unija nastoji osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom hranom po pristupačnim cijenama, istovremeno omogućujući poljoprivrednicima odgovarajući prihod. Tom se politikom potiče i ruralni razvoj, kao i turizam, predstavljanje tradicionalnih ruralnih obrta i kvalitetnih autohtonih proizvoda, uz brigu o očuvanju okoliša. U Hrvatskoj se nastavljaju na V. komponentu IPA programa – Ruralni razvoj ili IPARD.

Programi Zajednice/ Programi EU-a

Programi EU-a (više od 200) pokrivaju širok raspon područja i integrirani su niz aktivnosti čija je svrha promicati suradnju država članica na različitim područjima, tako da postižu ciljeve EU-a u određenom sektoru (politici EU-a). Planiraju se za sedmogodišnja razdoblja.

Osim državama članicama, a uz uplatu članarina, mogu biti otvoreni i državama koje su u procesu pristupanja Uniji, pa tako Hrvatska otprije sudjeluje u sljedećim programima: FP7 – Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2007.-2013.), Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu, CIP – Okvirni program za konkurentnost i inovacije, Program Kultura 2007.-2013., Europa za građane, MEDIA 2007, Progress, Tempus, Erasmus Mundus, LLP – Program za cjeloživotno učenje, Mladi na djelu, Aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008.-2013., Marco Polo II, Fiscalis 2013, Carine 2013.

U novom programskom razdoblju 2014. – 2020. neki su se programi Unije promijenili:

Horizon 2020 i COSME zamjenjuju programe FP7 i CIP, dok Erasmus zamjenjuje sedam programa na području obrazovanja.

Program Horizon 2020 (Obzor 2020.) naslijedio je FP7 i nastavlja financiranje istraživanja i inovacija. Naziv novog programa izabran je temeljem natječaja Europske komisije ˝You name it˝. Prioriteti Horizona 2020 su: poticanje ekonomskog rasta i zapošljavanja u Europi, jačanje sinergije i suradnje znanstvenog i poslovnog sektora, usklađivanje znanstvenih i komercijalnih projekata usmjerenih na postizanje konkretnih rezultata.

EU namjerava programom Horizon 2020:

  • poticati istraživanja s iznosom od 24,6 milijarda eura i tako ojačati znanstveno-tehnološki sektor u EU-u, globalnu poziciju i konkurentnost
  • povećati inovativnost i konkurentnost industrije ulaganjem 18 milijarda eura u ključne tehnologije i razvoj SME
  • osigurati 31,8 milijarda eura za borbu protiv klimatskih promjena, za pojeftinjenje obnovljivih izvora energije, sigurnost hrane, zdravlje, nova transportna rješenja itd.

COSME ima cilj ojačati poduzetničku klimu u Europskoj uniji, poticati rast SME i njihovu konkurentnost, poticati veću zastupljenost SME na europskom i globalnom tržištu. COSME je nasljednik Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije – CIP i dopunjuje prioritete CIP-a. U proračunskom razdoblju 2014. – 2020. proračun programa COSME iznosi oko 2,5 milijardi eura.

Ciljevi programa su:

  • stvaranje uvjeta u kojima će mali i srednji poduzetnici pridonositi povećanju europskog BDP-a s 1,1 milijardu eura svake godine
  • umrežavanje oko 40.000 poduzetnika koji će generirati 30.000 novih radnih mjesta.

Erasmus za sve (eng. Erasmus for All) je novi europski program za obrazovanje, usavršavanje, mlade i sport koji okuplja sve dosadašnje programe i inicijative (Programi za cjeloživotno učenje: Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig, Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus…).

Erasmus za sve fokusirat će se na dodanu EU vrijednost, podupirući tri vrste akcija:

  • mogućnosti učenja za pojedince u EU-u i izvan EU-a
  • institucionalnu suradnju obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poduzetnika, lokalnih i regionalnih vlasti i udruga
  • potporu reformama u zemljama članicama u modernizaciji sustava obrazovanja i usavršavanja te promicanju inovacija, poduzetništva i zapošljivosti.

Dvije trećine financiranja bit će utrošeno na financijsku potporu mobilnosti, s ciljem poboljšanja vještina i znanja. Sedmogodišnji program Erasmus za sve počinje 2014. godine s planiranim proračunom od 19 milijarda eura.

Aktualni programi u RH (prema podacima s www.mrrfeu.hr): FP7, CIP, CIP EIP, CIP ICT PSP, CIP IEE, Marco Polo II, Financijski instrument civilne zaštite i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu, Drugi program aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008. – 2013., PROGRESS,Europa za građane, Kultura 2007-2013, Media 2007, Carine 2013, Fiscalis 2013, Program za cjeloživotno učenje, Mladi na djelu, Građansko pravo i kazneno pravo, Erasmus Mundus II.