11. Financijsko planiranje

11.1. Vrste projekata i financiranja

Kad se govori o mogućnostima financiranja iz EU fondova, najčešće se (prije svega) misli na grant sheme ili ugovore o bespovratnim sredstvima. Međutim, to nisu jedini projekti koji se mogu koristiti tim sredstvima. Osim spomenutih bespovratnih sredstava (grant sheme), postoje još tri vrste projekata koji se mogu financirati iz EU fondova: pružanje usluga (services), nabava opreme (supplies) i građevinski radovi (works). Do 1. srpnja 2013. osnovni izvor informacija za korisnike/prijavitelje u Hrvatskoj bio je Praktični vodič (PRAG, engl. Practical Guide to contract procedures for EC external actions), a nakon pristupanja Europskoj uniji zamijenio ga je hrvatski Zakon o javnoj nabavi za korisnike koji su obveznici javne nabave, odnosno prilagođene smjernice (koje imaju različite naslove, najčešće “Postupci javne nabave za entitete koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi”). I PRAG i dokumenti koji su ga “naslijedili” definiraju procedure prema kojima se provodi nabava unutar projekata, potrebna natječajna dokumentacija, način biranja ponuđača, ugovaranje, provedba, financiranje…

11.2. Grant sheme ili ugovori o bespovratnim sredstvima

Grant sheme u pravilu nikad ne pokrivaju stopostotni iznos svih troškova koji nastaju provedbom projekta, već traže financijsko sudjelovanje prijavitelja kao jamstvo prijaviteljeve ozbiljnosti i namjere da se projekt uistinu realizira kako je predloženo u projektnoj prijavi te da će se rezultati projekta svrsishodno koristiti dugo nakon zatvaranja projekta. Sufinanciranje je u rasponu od 50 do 90%, pa čak i 95% (najčešće za obrazovne institucije). Za manje projekte obično se traži manji postotak sufinanciranja prijavitelja i partnera, dok se za veće infrastrukturne projekte načelno traži veći postotak sufinanciranja. Od 1. srpnja 2013. i pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska je dobila mogućnost korištenja Strukturnih fondova, gdje se uobičajeni postotak vlastitog sufinanciranja kreće od 15% do 50% (uz napomenu da postoje iznimke; npr. projekti namijenjeni obrazovnom sektoru gdje je katkad vlastito sufinanciranje i manje od 15%).

U UzP/GfA i pratećoj natječajnoj dokumentaciji potencijalni korisnici pronaći će financijske okvire i kriterije koji se odnose na objavljeni natječaj ili Poziv. To su:

  • ukupan iznos sredstava za financiranje projekata u sklopu objavljenog natječaja ili Poziva
  • raspon sredstava (najmanji i najveći iznos) koja se mogu zatražiti za provedbu projekta te
  • postotni iznos (najmanji i najveći postotak) sufinanciranja Europske unije u odnosu na ukupni proračun projekta, pa se slijedom toga lako izračuna postotni iznos (najmanji i najveći postotak) sudjelovanja prijavitelja i partnera.

Za korisnika (prijavitelja) važno je već u fazi pripreme projektne prijave proučiti tijek plaćanja: jesu li (i koliko) definirani avansi, kakva je dinamika plaćanja i koliko je vlastito financiranje potrebno da se premosti jaz, tj. vrijeme čekanja na povrate sredstava nakon što su troškovi plaćeni.

11.3. Što je i kako izgleda proračun projekta?

U UzP/GfA obično je cijelo poglavlje (Financijski zahtjevi) posvećeno financijskim okvirima i kriterijima koji se odnose na objavljeni natječaj ili Poziv, koji počinju uvodom:

“Pri obračunu i dodjeli potpore u obzir će se uzimati samo prihvatljivi izdaci. Kategorije izdataka koji se smatraju prihvatljivima odnosno neprihvatljivima, naznačene su u nastavku. Proračun predstavlja troškovnik te gornju granicu prihvatljivih izdataka. Napominjemo da se prihvatljivi izdaci temelje na stvarnim izdacima temeljenima na popratnoj dokumentaciji (izuzev izdataka puta i boravka, kod kojih se primjenjuje paušalno financiranje).

Preporuke za dodjelu potpore donose se pod uvjetom da se prilikom postupka provjere koja prethodi potpisivanju ugovora ne otkriju problemi koji zahtijevaju promjene proračuna (na primjer matematičke pogreške, neispravnosti ili nerealni izdaci te ostali neprihvatljivi izdaci). Ako se provjerama uoče pogreške, PT2 može zahtijevati dodatna pojašnjenja te izmjene ili ograničenja kako bi se takve pogreške razmotrile. U slučaju navedenih ispravaka nije moguće povećati iznos zatraženih bespovratnih sredstava i postotak sufinanciranja od PT1.“

Slijedi prilično detaljna indikativna lista kategorija izdataka/troškova koji se smatraju prihvatljivima (PRIHVATLJIVI IZDACI) te izdaci/troškovi koji se neće smatrati prihvatljivima (NEPRIHVATLJIVI IZDACI). Prihvatljivi izdaci, kako sam naziv navodi, moraju biti potrebni za realizaciju predloženog projekta te moraju voditi do ispunjenja ciljeva natječaja ili Poziva.

Najčešći primjeri neprihvatljivih kategorija troškova su:

  • operativni troškovi
  • ulaganja u kapital ili ulaganja u kreditne, jamstvene fondove
  • troškovi povezani s aktivnostima stambenog zbrinjavanja
  • porez na dodanu vrijednost (PDV) na koji korisnik ima pravo povrata
  • kamate na dug
  • doprinosi u naravi („In kind“ doprinosi): nefinancijski doprinosi (roba ili usluge) od trećih strana koji ne obuhvaćaju troškove za korisnika, osim za rad volontera
  • kupnja rabljene opreme
  • kupnja vozila
  • doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu
  • otpremnine, kazne, financijske kazne i troškovi parničenja
  • troškovi temeljeni na fiksnim troškovima izračunati primjenom standardne veličine jediničnih cijena ili paušalnih iznosa
  • gubici zbog fluktuacija valutnih tečajeva i provizija na valutni tečaj
  • plaćanja neoporezivih bonusa zaposlenima
  • radni sati volontera
  • bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i drugi troškovi potpuno financijske prirode…

Proračun projekta predstavlja financijsku vrijednost aktivnosti projekta. U svakom natječaju ili Pozivu ističe se uvjet da proračun mora biti realan i učinkovit, tj. izdaci moraju biti dostatni za postizanje  očekivanih učinaka/rezultata, a cijene trebaju odgovarati tržišnim cijenama (potrebno je dokazati da su iskazane cijene u proračunu uobičajene cijene za neki proizvod, robu ili uslugu, odnosno da je provedeno istraživanje tržišta).

1101

1102